SOLIS - TO JE IME ZA VAŠ DOM!

Sinagoga
SOLIS-NEKRETNINE 29-Jan-19 2035 0

Sinagoga


Veruje se da su se Jevreji u Novi Sad doselili, još za vreme srednjeg veka. Jevrejske porodice su se u Novom Sadu bavile uglavnom trgovinom i raznim zanatima, a 1748. godine su organizovali Jevrejsku opštinu. U sadašnjoj Jevrejskoj ulici u samom centru Novog Sada, smeštena je jedna od četiri sinagoge, Novosadska sinagoga. U istoriji Novog Sada, postojalo je pet sinagoga, a ovo prelepo zdanje u Jevrejskoj ulici, izgrađeno je na mestu nekadašnje četvrte. 


Sinagoga pripada neološkom-neortodoksnom pravcu


Prva sinagoga je bila osnovana 1717. godine u nekadašnjoj Gospodskoj ulici (sada ulica Kralja Aleksandra), druga 1749. godine u Futoškoj ulici, treća sinagoga zamenjuje drugu jer je bila u izuzetno lošem stanju, četvrta iz 1826. godine je bila oštećena u požaru. I na kraju, poslednja Novosadska sinagoga, izgrađena je 1826. godine i to po projektu poznatog arhitekte iz Budimpešte Lipota Leopolda Baumhorna. Zna se da ova sinagoga koja postoji i danas, pripada neološkom-neortodoksnom pravcu, kao i aškenaskom obredu. Sa zgradama jevrejske opštine i jevrejske škole, ovo prelepo zdanje, predstavlja prostorno kulturno istorijsku celinu od izuzetno velikog značaja. Sinagoga je trobrodna građevina sa pripratom, koja poseduje kupolu koja se uzdiže do visine od 40 metara,a poseduje i dve kupole kvadratne osnove na pročelju i tročlanim apsidalnim delom.

Predivnu i svakako veličanstvenu centralnu kupolu sinagoge, projektovao je Karolj Fenjveš. Objekat je uvučen sa linije uličnog fronta, a sve po preciznim propisima, koji su tada bili na snazi u Habzburškoj monarhiji. Rimokatoličanstvo je bila i zvanična religija monarhije pa su tako u takozvanoj liniji uličnog fronta, mogli biti građeni samo sakralni objekti, koji su pripadali ovoj veroispovesti. Osim same zgrade sinagoge, izgrađeno je još nekoliko objekata, koji su se koristili za potrebe škole, opštinske administracije za verske službenike, kao i za stambeni prostor. 

Lipot Leopold Baumhorn će biti zapamćen i po projektu i izgradnji sinagoga u Segedinu, Budimpešti, Rijeci, Zrenjaninu i Novom Sadu. Osim sinagoge u Novom Sadu, Baumhorn je pre njene gradnje bio poznat i po izgradnji Menratove palate i Zgrade štedionice na današnjem Trgu Slobode. Ovaj arhitekta će biti upamćen kroz istoriju, pre svega po izgradnji možemo reći monumentalnog kompleksa na kome apsolutno moćno dominira Sinagoga i to jedna od najvećih u Evropi. Bio je inače izuzetno iskusan u gradnji sličnih objekata pa je sve dunđerske poslove poverio Đuri Labašu, a nadzor tokom izgradnje inženjeru Adolfu Dojču. Novosadska lepotica kako je zovu, počeli su graditi 3. juna 1906. a završili su je i osvetili 8. septembra 1909. godine.

Zanimljivo je da je na mestu gde se nalazi savremena sinagoga u periodu od 1749. do 1906. godine, vremenom postojale četiri sinagoge i da je svaka naredna građena na temeljima prethodne za potrebe sve naprednije i veće jevrejske zajednice, a voljom svojih vernika. Jedino to nije bio slučaj sa četvrtom sinagogom, koja je izgrađena 1826. godine, a porušena u bombardovanju tokom bune 1849. godine. 

Sama unutrašnjost sinagoge, podeljena je na prizemlje, kao i galeriju. U prizemlju su projektovana i izgrađena „oltarska sedišta, inače poznata kao „muška sedišta“. Na galerijama su postavljena opet takozvana „ženska sedišta“. Na samom vrhu istočne strane, nalazi se „Aron hakodeš“ inače sveti orman u kojem su sačuvani svici Tore, koja sadrži pet Mojsijevih knjiga i to na svitku pergamenta koji je namotan na dve drške. Iznad njega se vidi okrugla emajlirana ploča sa slovima JHV napravljenim od zlata i koja obeležava ime boga Jahve. Po učenju jevrejske vere, ovo se ime ne izgovara već se umesto nje korosti reč Adonaj (gospod) ili Hašem (ime njegovo). Na delu galerije predviđenom za hor, nalazi se model Jerusalemskog hrama. Na ovom mestu su nekada bile postavljene orgulje marke „Riger“, ali je danas na žalost preostala samo maketa ovih poznatih orgulja. Sinagogu mnogi smatraju među najboljim ostvarenjima peštanskih i bečkih arhitekata i među najvrednije objekte grada Novog Sada.

Na žalost u ovoj sinagogi se više ne nalaze orgulje, samo galerija u tom delu gde su se nalazile orgulje, a koja je predviđena za hor. Fasada sinagoge je ukrašena predivnim ornamentima, dok su sve tri zgrade posebno ukrašene žutom Klinker opekom. U unutrašnjosti ove građevine je urađena izuzetno bogata štuko dekoracija uz čak 300 kvadratnih ematara vitraža u prozorskim rozetama i otvorima. Zna se da u objektu postoje ispisana imena darodavaca, projektanatai pa čak i izvođača radova. Ovaj spisak je postavljen na bočnim fasadama, kao i čeonoj fasadi. Glavni ulaz sinagoge vodi u predvorje, a sa leve strane je postavljena česma za ritualno pranje ruku, kao i mermerna bela ploča sa imenima novosadskih jevreja koji su stradali u drugom svetskom ratu.

Obnovljena kamena ploča sa deset božijih zapovesti, koja je sačuvana iz prethodne četvrte sinagoge, postavljena je u unutrašnjem delu predvorja sa desne strane. Ovo prelepo zdanje pomalo podseća na segedinsku sinagogu, a tokom njene izgradnje, upotrebljeno je više stilova arhitekture. Novosadski Jevreji su pripadali kultnom krugu mađarskih Jevreja. Sinagoga stilski pripada ranoj secesiji i izgrađena je po tradicionalnim propisima neološkog, aškenaskog obreda i liberalnog pravca. 

Sinagoga 1983. godine postaje spomenik kulture, a 1991. godine se proglašava spomenikom od izuzetno velikog značaja za grad Novi Sad i može se reći da je sigurno jedan od najznačajnijih religijskih i kulturno istorijskih spomenika u našem gradu. Posle drugog svetskog rata u Novom Sadu je živelo prema saznanjima oko 4000 Jevreja, dok ih sada živi samo oko 400 stotine. Danas se Novosadska Sinagoga se više ne koristi kao sakralni objekat i poznato je da se zbog svojih izuzetnih akustičnih kvaliteta i monumentalne unutrašnjosti, koristi kao koncertna dvorana u kojoj se održavaju brojni koncerti klasične muzike, ali se održavaju i mnoge predstave. Izuzetno prostrana unutrašnjost sinagoge, idealna je za za nastupe velikih vokalnih, najčešće horskih sastava i vokalno instrumentalnih sastava poput simfonijskih orkestara.

Sinagoga može odjednom da primi oko 800 posetilaca i zbog toga se ovde često organizuju gala koncerti muzičke omladine, Novogodišnji gala koncert, kao i svečano otvaranje i zatvaranje Novosadskih muzičkih svečanosti. Na samom ulazu u sinagogu stoji natpis: Neka ova kuća bude dom molitava za sve narode „Ki beti, bet tefila ikara ikol haamim“. Zbog toga sinagogu smatraju hramom svih naroda sveta, kako i piše na natpisu nad ulaznim vratima, inače  napisanim na hebrejskom jeziku.

Link ka sajtu sa koga je korišćena fotografija:
http://arsmedija.rs/wp-content/uploads/2017/01/sinagoga.jpg 


 

Komentari

Nema komentara. Budite prvi koji će komentarisati ovaj blog.

Napišite komentar