SOLIS - TO JE IME ZA VAŠ DOM!
SOLIS - TO JE IME ZA VAŠ DOM!
Poljoprivredno zemljište je obradivo zemljište, koje se koristi za poljoprivrednu proizvodnju. Ljudi su nekada poljoprivredno zemljište obrađivali isključivo za sopstvene potrebe i za ishranu svoje porodice, ali i ishranu životinja koje su posedovali.
Vremenom se društvo počelo menjati, a pojedine porodice koje su se ozbiljno bavile poljoprivredom, počele su kupovati obradive površine koje nisu bile u njihovom vlasništvu, a deo obradivih površina su dobijale i kroz nasledstvo. Nenad Lazić licencirani agent „Solis“ agencije, smatra da se koncept poljoprivrednog zemljišta počeo menjati onog trenutka, kada su se pojavili veleposednici.
Ljudi su nekada poljoprivredno zemljište obrađivali isključivo zbog svojih potreba i potreba njihove porodice!
Ako govorimo o podeli poljoprivrednog zemljišta što se veličine tiče, možemo navesti da postoje poljoprivredna zemljišta koja pojedinci obrađuju kako bi prehranili svoju porodicu, dok postoje investitori i kompanije sa ogromnim kapitalom, koji poseduju izuzetno velike obradive površine koje im vremenom donose i veliki profit.
Poljoprivredno zemljište je vekovima na ceni i ono u svakom trenutku poseduje veliku vrednost. Velika poljoprivredna zemljišta su u novije vreme sve više interesantna investitorima, jer su lakša za obradu, a donose i znatno veće prinose. U poslednje vreme se formiraju velike ekonomije koje omogućavaju proizvodnju ogromnih količina poljoprivrednih proizvoda, a to omogućava osim plasmana ovih proizvoda na domaće tržište i njihov izvoz. Primetna je i izgradnja sve većeg broja silosa u koje se skladište žitarice, koje veće kompanije otkupljuju od svojih kooperanata.
Poljoprivredna zemljišta u poslednje vreme sve češće poseduju investitori, koji kupovinom ogromnih površina u hektarima imaju interes za veliku zaradu, međutim osim zarade tu postoji i jedan neobičan interes, a to je „prestiž“.
Mnogim investitorima se osim ulaganja u poljoprivredna zemljišta i kasnije zarade, otvaraju brojne poslovne mogućnosti, tako da neki investitori otvaraju i svoje poljoprivredne apoteke uz prodaju semena, zaštitinih sredstava, đubriva i svih ostalih proizvoda namenjenih poljoprivredi. Ovakve aktivnosti su dovele do toga da se grana poljoprivrede izuzetno dobro razvije na našim prostorima.
U jednoj statistici se navodi kako je 70% zemljišta u Srbiji upravo obradivo zemljište. Poznato je da naša zemlja poseduje izuzetno kvalitetne oranice na zavidno velikim poljoprivrednim površinama. Srbija poseduje i brojne livade, kao i šume, ali je jasno da se uvek posebno daje naglasak na obradivim površinama sa izuzetno kvalitetnom zemljom. Poznato je da se najkvalitetnije oranice sa zemljom crnicom nalaze u Vojvodini.
Informacija o tome da je čak 70% tla u Srbiji obradivo zemljište, može biti pre svega interesantna investitorima koji svoj kapital žele uložiti na sigurno. Pojedini poslovni ljudi se čak takmiče u tome ko će kupiti veću obradivu površinu, a kasnije je rentirati.
Dokazano je kroz vekove, kako je investiranje u obradivo zemljište, najsigurnija investicija, a nebitno je da li će se novi vlasnik obradivog zemljišta baviti poljoprivrednom proizvodnjom ili će to zemljište nekom rentirati. Kupovina poljoprivrednog zemljišta može biti interesantna i onim pojedincima, koji žele formirati svoju ekonomiju ili svoje poljoprivredno imanje.
Investitorima su za investiranje, uvek interesantna velika poljoprivredna zemljišta u jednom komadu, a naročito ona koja su u blizini asfaltnog puta i većih gradova. Postoje obradive površine veličine 50 hektara, ali ima i većih pa i onih od 500 hektara.
Slobodnih obradivih površina ima sve manje, a oni koji takve obradive površine imaju u svom vlasništvu i to nezavisno od njene veličine, svesni su šta poseduju i koja je vrednost te obradive površine. Međutim ima i oranica koje su restitucijom vraćene naslednicima nekadašnjih vlasnika parcela njihovih predaka i najvećim delom su to mladi ljudi koji uglavnom nisu zainteresovani da se bave poljoprivredom. Možemo navesti kako se takva poljoprivredna zemljišta i najbrže prodaju od strane njihovih sadašnjih vlasnika.
Manji poljoprivrednici sve teže mogu pratiti sadašnje cene poljoprivrednih zemljišta, jer su velike poljoprivredne površine svakim danom sve više interesantne da kažemo novim investitorima, a naravno da su zbog povećanog interesovanja za kupovinu i sve skuplje.
Nenad Lazić smatra kako mladi ljudi imaju šansu za bavljenjem poljoprivredom i navodi lični primer kako njegovi roditelji i on poseduju plantažu jabuka koja se prostire na oko 5 hektara. Smatra kako je preporučljivo da se ljudi na manjim površinama trebaju baviti voćarstvom i povrtarstvom, a da je bavljenje ratarstvom na manjim površinama ipak preporučljivo samo za neke lične potrebe porodice. Prinosi od ratarstva na manjim poljoprivrednim površinama, nisu dovoljni za ozbiljnije bavljenje ratarstvom.
Preporuka mladim ljudima koji žele ozbiljnije da se bave poljoprivredom, preporučujemo ako za to imaju mogućnost da kupe što veće poljoprivredno zemljište, kako bi im se uložena investicija sigurno mogla vratiti kroz određeno vreme.
Ko želi da se bavi ratarstvom, mora računati na to da će mu se investicija isplatiti samo ako kupi minimalno 50 hektara oranice. Naravno osim investiranja u poljoprivredno zemljište, svaki poljoprivrednik mora računati i na investiranje u mehanizaciju i njeno održavanje. Smatra se da svako ko se želi baviti voćarstvom i povrtarstvom, može kupiti i manju površinu obradive zemlje.
Ako neko želi kupiti manju površinu obradive zemlje ili recimo salaš koji poseduje 1000 do 2000 kvadarata obradive površine ne može računati na ozbiljniju zaradu. Investicija u manje poljoprivredno zemljište se isplati isključivo za neke minimalne potrebe domaćinstva.
Veliki broj mladih je napustio manja mesta, sela, salaše i oni najčešće žive u gradovima kao podstanari uz poznati stres svakog prvog u mesecu. Naši stari su nam često govorili kako je bolje biti prvi u selu, nego poslednji u gradu. Potvrda ove poslovice su upravo brojni uspešni poljoprivrednici u manjim sredinama, koji sigurno nikada ne bi mogli živeti i raditi u velikom gradu. Jasno je da su se uspešni poljoprivrednici koji poseduju velike površine obradivog zemljišta, poljoprivredom počeli baviti pre više godina. Međutim ipak smatramo da postoji mogućnost da se vredan i strpljiv mlad čovek, može uspešno baviti poljoprivrednom proizvodnjom.
Naravno da život na selu ima svoje mane, ali smatramo da ipak donosi i znatno veće benefite naročito u poslednje vreme. Život na selu je znatno mirniji sa manje stresa izvesno i zdraviji od života u urbanim gradovima. Sve je veći broj stanovnika na našoj planeti, što za sobom povlači i sve veću potrebu za hranom. Poznato je kako na selu za svoju porodicu uvek možete obezbediti dovoljno hrane, koju ste obezbedili obrađujući malu bašticu, gajenjem nešto koka nosilja i drugih domaćih životinja, a spisak nastavite sami...
Stara poslovica kaže: „Bolje je biti prvi u selu nego poslednji u gradu“
Ako se pitate koje benefite donosi kupovina poljoprivrednog zemljišta, možemo navesti sledeće:
Investiranje u zemljište je ujedno i siguran kapital i to se u prošlosti nebrojeno puta i pokazalo kao tačnim. I naravno... što se kupi veća poljoprivredna površina, veći su i prinosi, a samim tim i zarada je veća.
Naš sagovornik iz „Solis“ agencije iz Novog Sada smatra, kako bi prodaja poljoprivrednog zemljišta u blizini važnih saobraćajnica trebala biti i opravdana, obzirom da se to zemljište veoma često kasnije ne koristi u poljoprivredi. Lazić kaže kako se prodaja kvalitetnih oranica veoma često u poslednje vreme dešava i na obroncima većih gradova, koji nemaju gde da se šire i da se zbog toga vrši prenamena poljoprivrednog u građevinsko zemljište.
Naveli smo da je sve brojnijem stanovništvu naše planete potrebno sve više hrane, a znamo kako je za proizvodnju hrane najčešće potrebna obradiva zemlja. Zbog navedenih činjenica sve više investitora je zainteresovano za kupovinu poljoprivrednog zemljišta i to dovodi do sve veće cene obradive zemlje.
Klijenti koji se ranije nisu bavili poljoprivredom, svoj kapital uvek ulažu u trenutno najisplativiju i najsigurniju nekretninu. To što je neki klijent kupio poljoprivredno zemljište ne znači da će se i baviti poljoprivredom. Pojedini kupljenu zemlju rentiraju, a oni koji to mogu, čekaju neko vreme kada će istu nekretninu moći znatno skuplje prodati.
Sve više investitora zainteresovano je za kupovinu poljoprivrednog zemljišta!
Investiranje u veća poljoprivredna zemljišta, može se vratiti tek nakon dužeg vremenskog perioda. Investiranje u poljoprivredno zemljište nije kratkoročno već dugoročno, pogotovo ako se razmišlja o ogromnim zemljištima sa puno hektara obradive zemlje.
Evidentno je i da je priliv kasnije zarade od korišćenja tog zemljišta konstantan za vlasnika takve parcele, ali je izvesno i to da uvek isto poljoprivredno zemljište može prodati za sumu novca, koju je na samom početku platio tadašnjem prodavcu. Međutim u datim momentima se može desiti i da to zemljište može prodati znatno skuplje, nego što ga je nekada platio.
Investicija koja je uložena u kupovinu poljoprivrednog zemljišta, zaštićena je čak i od eventualne inflacije!!!
Ako se pitate koja je prednost investiranja u poljoprivredno zemljište za razliku od drugih tipova investiranja, možemo reći kako je Poljoprivredno zemljište uvek tu gde jeste na istom mestu, ništa ga ne može pomeriti, uništiti ili istrošiti i zato je poljoprivredno zemljište večno.
Ne može se precizno odrediti stopa prinosa na određenom zemljištu, jer ni cene poljoprivrednih proizvoda nisu uvek iste, a mogu varirati od 20 do 40% nebitno da li se radi o voćarstvu, povrtarstvu ili ratarstvu. Svake godina je to priča za sebe, a naročito u poslednje vreme kako se klima svakim danom sve više menja.
Verovatno se pojedini pitaju šta to još utiče na povećano interesovanje klijenata za kupovinu poljoprivrednog zemljišta. Pre svega moramo reći da je to želja za bavljenjem poljoprivredom, želja za širenjem postojećeg imanja i povećanjem prinosa, a naravno i sigurnost uloženog novca.
Istorijski posmatrano:
Povrat prinosa uloženih sredstava u poljoprivredno zemljište, ima manju nestabilnost za razliku od drugih vrsta imovina poput zlata, tržišta vrednosnih hartija pa i državnih obveznica!!!
Restitucijom je mnogim privatnim licima vraćeno zemljište koje su nasledili od svojih predaka i sigurno je da između 80% i 90% njih po nasleđivanju zemljišta isto odmah i prodaju.
Ovih dana poljoprivredna zemljišta kupuje uglavnom neka srednja generacija ljudi, mada možemo reći kako je sve više mladih zainteresovano za pokretanje poljoprivredne proizvodnje u svom selu, ali i sve više onih koji se iz velikih gradova vraćaju na selo. Mada možemo navesti da je za kupovinu zemljišta zainteresovan i određeni broj ljudi starije generacije.
Mlađi ljude interesuje kupovina većih poljoprivrednih površina, jer su zainteresovani za bavljenje ratarstvom, a to znači proizvodnjom žitarica, kukuruza, pšenice, soje i suncokreta.
Svetska ekonomska kriza 2008. i 2009. godine, praktično nije imala nikakvog negativnog uticaja na vrednost ulaganja u poljoprivredne površine koje se koriste za poljoprivrednu proizvodnju za razliku od investiranja u stambene ili poslovne nekretnine, investiranje koje je u pojedinim delovima sveta doživelo krah.
Ako posmatramo sa strane socijalno ekonomskog aspekta, ozbiljnije i dugoročne investicije osim trenutne koristi porodice nekog investitora, kupovina poljoprivrednog zemljišta obezbeđuje i finansijsku sigurnost generacijama koje dolaze.
Ovako razmišlja veliki broj kupaca, koji ne gleda neki svoj trenutni finansijski interes, već na ovaj način želi obezbediti svoje naslednike. Treba napomenuti kako investiranje u velike poljoprivredne površine, vlasniku, njegovoj porodici i generacijama koje dolaze, obezbeđuje i kvalitetan život što se finansija tiče. Agent Nenad Lazić je čak napomenuo kako je imao više klijenata koji su veća poljoprivredna zemljišta kupovali kako bi obezbedili svoje potomstvo, a kako nam je rekao, jedan klijent je kupljeno zemljište odmah prepisao na svog sina.
Svetska ekonomska kriza 2008. i 2009. godine nije imala negativnog uticaja na vrednost ulaganja u poljoprivredne površine!
Kako smo saznali, najtraženija poljoprivredna zemljišta traže se u Vojvodini. Mada se zna kako kupci zemljišta, uvek žele da je to zemljište što bliže njihovom mestu stanovanja. Crnica najkvalitetnija zemlja, najčešće se nalazi u Bačkoj, zatim Sremu, a kvalitet zemlje dosta zna da varira u Banatu i to od zemlje prve i druge klase pa čak do zemlje šeste klase.
Šta se želi saditi od voća i povrća, pre svega zavisi od kvaliteta zemlje, mada se određeni nedostaci zemlje mogu nadomestiti dodatnim navodnjavanjem i prehranjivanjem. Najveće cene poljoprivrednog zemljišta su u Bačkoj, a najniže cene zemljišta se nalaze u Banatu i to naročito u široj regiji oko Novog Bečeja. I da pojasnimo kako se niža cena poljoprivrednog zemljišta formira isključivo zbog manjeg kvaliteta same zemlje.
Agent „Solis“ agencije nam je rekao da je najskuplje poljoprivredno zemljište prodao u Bačkom Petrovom Selu. Zemljište poseduje 45 hektara, a klijent koji je kupio ovo poljoprivredno zemljište, odlučio je da će se baviti proizvodnjom žitarica.
Klijenti koji su zainteresovani za kupovinu većih poljoprivrednih zemljišta, poprilično su edukovani pa i precizno određeni kakav tip zemljišta žele da kupe, koja je željena lokacija i zbog toga je sa takvim klijentima saradnja izuzetno kvalitetna pa i pojednostavljena. Ako kupac kupuje zemljište koje je udaljeno od njegovog mesta stanovanja, onda se radi o ciljnom investiranju.
Cene zemljišta pored važnih saobraćajnica, uvek su bile na ceni, posebno formirane i bile su znatno veće od cena zemljišta na drugim da kažemo manje atraktivnim lokacijama. Ovo su trenutno od strane kupaca, ujedno i najtraženije lokacije za kupovinu poljoprivrednih zemljišta.
Kupci poljoprivrednih zemljišta pored prometnih saobraćajnica u našoj zemlji, često kupe zemlju i čekaju neko povoljnije vreme za prodaju istog, a to možemo nazvati na neki način i preprodajom, jer se nikada ne može baš precizno znati šta će se u nekoj budućnosti dešavati na toj lokaciji.
Ovu varijanti sebi mogu priuštiti investitori koji dugoročno investiraju i znaju da ako određenog trenutka isto zemljište pored nekog autoputa ne mogu prodati po nekoj većoj ceni to zemljište uvek mogu prodati po onoj ceni po kojoj su ga i kupili. Mada se često dešava da se za taj tip zemljišta uradi prenamena poljoprivrednog zemljišta u građevinsko pa se na tom zemljištu izgradi neki poslovni objekat.
Najkvalitetniji Černozem (zemlja crnica), nalazi su u regiji Bačke i taj tip zemljišta uvek je i najskuplji. Najkvalitetnija poljoprivredna zemljišta nalaze se uglavnom na jugozapadu Bačke, a zanimljivo je kako je u neko poslednje vreme, najviše oranica prodato u regiji Stapara, Vrbasa i Sombora. Treba napomenuti kako su neka poljoprivredna zemljišta u Vojvodini prodata za 12.000 pa čak i 15.000 Eura po jutru.
Smatra se kako je sve veća potražnja za hranom u celom svetu pa i kod nas, dovela do sve većeg investiranja u poljoprivredna zemljišta i da se to naziva pravim „Hit-ulaganjem“. Nije ni čudno kada agenti saznaju da se njihov klijent, investitor koji je od njih kupio neko poljoprivredno zemljište, nikada nije bavio poljoprivredom i da se bavi nekim drugim tipom poslovanja, koje nema dodirnih tačaka sa ovom granom privrede.
U poslednje vreme se dešava kako su za poljoprivredna zemljišta sve češće zainteresovani kupci koji se nikada nisu bavili poljoprivredom. Kada smo nekoliko puta pitali agenta agencije „Solis“ koji se uspešno bavi posredovanjem u prometovanju nekretnina, koji je interes klijenata koji ne poznaju tematiku poljoprivrede, a da kupe poljoprivredno zemljište, dobijali smo uvek identičan odgovor: „Razlog je Investiranje i samo Investiranje“
Kada smo agenta nekretnina pitali da li je tačno da je sada isplativije investirati novac u kupovinu njive a ne u stan ili kuću, kratko nam je odgovorio: „Sve ide u tom pravcu“.
Kada smo hteli saznati da li je kupovina poljoprivrednog zemljišta u sadašnje vreme jedina isplativa investicija na duži vremenski rok, odgovoreno nam je da se ne može tvrditi da je jedina isplativa investicija, ali se može sa sigurnošću potvrditi da je isplativa. Agenti koji se profesionalne bave prodajom nekretnina, smatraju da će svi tipovi nekretnina biti sve skuplji, a to znači i da će poljoprivredna zemljišta svakim danom biti sve skuplja.
To znači da se ne očekuje da će cena hektara poljoprivrednih zemljišta pojeftiniti i ako planirate kupiti ovaj tip zemljišta: Predlažemo da odmah svoj novac investirate u obradivu zemlju!!!
Mnoge naše poljoprivrednike je iznenadila i na neki način zatekla informacija da se sve više traže poljoprivredna zemljišta i da su cene ovog tipa obradive zemlje otišle u nebo, jer je prava jagma za kvalitetnim oranicama od strane investitora.
Za poslovne ljude koji redovno prate dešavanja na tržištu nekretnina povećanje cena poljoprivrednih zemljišta nije bilo nikakvo iznenađenje!
Pojedini su u ranijem periodu prodali svoje poljoprivredno zemljište i počeli se baviti nekim sasvim drugim biznisom. Da li nisu prepoznali u datom trenutku šta poseduju nismo sigurni, ali je evidentno da su prodajom svoje obradive zemlje puno toga izgubili, jer obradiva zemlja uvek ima svoju cenu i ta cena može biti samo veća.
Poslovni ljudi koji redovno prate situaciju i dešavanja u poljoprivredi, mogli su očekivati da će cene obradivog zemljišta ići svakim danom na gore i za njih trenutna dešavanja na tržištu nekretnina, preciznije oko povećanja cena poljoprivrednih zemljišta, nisu bile nikakvo iznenađenje.
Sigurno je i to da na enorman rast cena poljoprivrednih zemljišta, a naročito u Vojvodini, uticaj ima i to što se Srbija sve više približava članstvu u Evropskoj Uniji, a smatra se kako će cene obradivog zemljišta zbog toga svakim danom ići na gore.
Zanimljivo je i to što su cene obradivog poljoprivrednog zemljišta u Srbiji, veće nego cene zemljišta u nekim okolnim zemljama pa čak i članicama Eu poput Bugarske, Rumunije pa i Hrvatske.
Sve više ljudi je edukovano i ima saznanje kako je poljoprivredno zemljište sve cenjenije na našim prostorima i da je svako vreme pa i ovo sadašnje, idelano za investiranje u oranice i poljoprivredu. Situacija u vezi poljoprivrednih zemljišta uvek zavisi od ponude i potražnje, ali je jasno kako zainteresovani za ulaganje u poljoprivredu nisu zakasnili i da još uvek mogu kupiti manja ili veća poljoprivredna zemljišta, ali da odluku o kupovini moraju doneti što pre.
Kako kažu mnogi agenti koji se bave posredovanjem u prometovanju nekretnina: „Uvek je pravo vreme za kupovinu nekretnine“
Licencirani agent „Solis“ agencije Nenad Lazić, posebno nam je naveo kako on vidi svetlu i otvorenu budućnost u vezi investiranja u poljoprivrednu proizvodnju, a to znači i poljoprivredna zemljišta. Nenad smatra kako je kupovina poljoprivrednog zemljišta uvek sigurna investicija i kako za njega ne postoji vrednija nekretnina od obradive zemlje.
Zainteresovali smo vas da investirate i kupite obradivu zemlju, pozivamo vas da nas odmah kontaktirate, jer „Solis“ agencija iz Novog Sada ima bogatu ponudu poljoprivrednih zemljišta koja su ponuđena na prodaju.
Dobrodošli u „Solis“ nekretnine!!!
fotografije: Solis nekretnine
Sve nas je vise na ovoj planeti a hrane ce biti manje pogotovo kvalitetne, zato ko ima mogucnosti i ima zemlju na selo tu ce opstati.
Sve ce se vise ljudi vracati na selo, poljoprivreda treba jos vise da se razvija, ne mozemo svi ziveti u gradu.
Agenti su u pravu, uvek je pravo vreme za kupovinu nekretnine, a obradivog zemljišta naročito. To sigurno nikada ne propada. Uvek se može iznajmiti jer nema svako ni volje ni želje da se bavi poljoprivredom. Malo mi je tužno kad se obradiva zemlja prodaje, a onda rasparčava na placeve i na njoj gradi, a posle uvozi hrana koja je mogla da se proizvede i kod nas. Dok god oranica ostaje oranica, sve je dobro.
Copyright © 2020 "SOLIS NEKRETNINE" D.O.O.. Sva prava zadržana
Web dizajn Teshadesign